header image
V
Vakuum, Valna duljina, Vanjski planet, Velika crvena pjega...
Vakuum
Valna duljina
Vanjski planet
Velika crvena pjega
Velika tamna pjega
Veliki Magellanov oblak
Veliki prasak
Vidljiva svjetlost
Virgo jato
Višestruki sustav zvijezda
Vrijeme poluraspada
  • A
    A - zvijezde, Afel, Aberacija, Akcelerator, Akrecija, Aktivna galaksija, Albedo...
  • B
    B-Zvijezde, Barnardova zvijezda, Beta, Beta čestica, Beta raspad...
  • C
    Cassinijeva pukotina, Cefeide, Centar masa, Chandrasekarova granica, Chandrasekarova masa...
  • D
    Dalekozor, Deklinacija, Delta, Delta Cephei, Diferencijalna rotacija...
  • E
    Efekt staklenika, Efemeride, Ekliptika, Ekscentricitet...
  • F
    F – zvijezde, Fisija, Fotoelektrični efekt, Foton, Fotosfera...
  • G
    G – zvijezde, Galaksija (galaktika), Galaktički kanibalizam, Galilejevi sateliti, Gama...
  • H
    Halo, Heisenbergov princip neodređenosti, Heliocentrični sustav, Heliopauza...
  • I
    IC, Inercija, Inflacija, Infracrveno zračenje...
  • J
    Jaka nuklearna sila, Jato galaksija, Jovijalna grupa planeta...
  • K
    K – zvijezde, Kemijski element, Koma, Komet...
  • L
    Lagrangeova točka, Lepton, Libracija, Linearni ekscentricitet...
  • M
    M, M – zvijezde, Magellanovi oblaci, Magnetosfera...
  • N
    Nadir, Nebeska os, Nebeski ekvator, Nebeski pol (sjeverni i južni)...
  • O
    O – zvijezde, Okular, Okultacija, Olbersov paradoks...
  • P
    Parabola, Paralaksa, Parsek, Periastron...
  • R
    RA, Radijant, Radio zračenje, Radioaktivni raspad...
  • S
    Sarosov ciklus, Schwarzschildov radijus, Scintilacija, Siderička godina...
  • T
    Tamna maglica, Tektonska ploča, Teleskop, Teleskop reflektor...
  • U
    Ultraljubičasto zračenje, Unutarnji planet...
  • X
    X-zračenje
  • Z
    Zemljina grupa planeta, Zenit, Zenitna satna frekvencija...
Najnovije
Enciklopedija
Libracija
Pojava zbog koje, iako se može reći da Mjesec uvijek okreće Zemlji istu stranu (vidi sinkrona rotacija), Možemo vidjeti 59% Mjesečeve površine. Libracija u širini uzrokuje priklon Mjesečeva ekvatora prema ravnini njegove staze (6°40´), pa se vidi mali dio područja «iza» njegovih polova. Libracije u duljinu uzrokuje nejednolika brzina Mjesečeve revolucije (zbog eliptičnosti putanja), pa se vidi mali dio «iza» njegovog istočnog, odnosno zapadnog ruba diska. Dnevna ili paralaktička (vidi paralaksa) libracija uzrokovana je Zemljinom vrtnjom koja dovodi do različitog položaja promatrača na Zemlji.